Peta stručna konferencija medicinskih sestara i tehničara Jugoslavije


Radno predsedništvo konferencije

ZDRAVSTVENA NEGA U PREVENCIJI KARDIOVASKULARNIH OBOLJENJA
(D. Ljubenović
Zavod za specijalizovanu rehabilitaciju "Gamzigrad", Gamzigradska banja)

Kardiovaskularne bolesti predstavljaju veliki socijalno-medicinski problem. U najvećem broju razvijenih zemalja sveta po stopi smrtnosti se nalaze na prvom mestu.
Faktori rizika: hipertenzija, hiperhosteremija, pušenje, nepravilna ishrana, fizička neaktivnost, gojaznost, stres, alkohol, druga oboljenja (dijabetes), nasleđe, psihosocijalno i sociokulturološki faktori.
Prevencija za zdravživot oboljenja srca i krvnih sudova počinje od začeća i treba da se odvija kontinuirano do krajaživota.
Primarna prevencija počinje razvijanjem pozitivnih oblika zdravstvenog ponašanja i uticaja na promene negativnih navika.
Sekundarna prevencija kardiovaskularnih oboljenja se sastoji u ranom otkrivanju, dijagnostikovanju i lečenju.
Tercijalna prevencija je značajna mera u sprečavanju invaliditeta i onesposobljenosti - sprovođenje mere rehabilitacije.

Izlaganje rada na Konferenciji

U radu Pete stručne konferencije su učestvovale i medicinske sestre iz Zdravstvenog centra Bor i zdravstvenih ustanova sa Borskog i Zaječarskog okruga. Tim povodom objavljujemo njihove radove:

Ukazivanje urgentne medicinske pomoći i primarni transport kod trauma i politrauma (V.Bogdanović, S.Živanović, Zdravstveni centar Bor - Opšta bolnica Bor)

Zdravlje kao nedeljiva celina fizičke, psihičke i socijalne ravnoteže ličnosti, porodice, šire zajednice (E.Ikanović, J.Ursulović, Zdravstveni centar Bor - Opšta lekarska praksa)

Značaj terapijske komunikacije u toku ozdravljenja pacijenata i uloga zdravstvenih radnika (D.Radivojević, Zdravstveni centar Bor - Opšta lekarska praksa)


Na Tari je od 5. do 9. juna 2002 godine održana V - stručna konferencija medicinskih sestara i tehničara Jugoslavije u organizaciji Udruženja medicinskih sestara i tehničara Jugoslavije a pod pokroviteljstvom Svetske zdravstvene organizacije (WHO) i Saveznog zavoda za unapređenje i zaštitu zdravlja.
Prikazani su stručni radovi i istraživanja iz oblasti primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. U radu konferencije je učestvovalo preko 300 sestara i tehničara sa prostora bivše Jugoslavije.
Plenarna predavanja i radovi su posebno ukazali na značaj sestrinstva u zdravstvenoj zaštiti, koliko je ono bazirano na realnim dometima saznanja današnje medicine, na nivou znanja, umeća, odgovornosti ali i motivisanosti za ovaj izuzetno odgovoran posao.
Ukazano je takodje na veliki značaj uključivanja svih segmenata praktičnog i odgovornog angažovanja sestrinske struke u predstojeću reformu zdravstva, kao i nužnost uvažavanja ovih saznanja u pojedinim elementima reforme obrazovanja za ovu struku.
U plenarnom delu Konferencije prikazani su: programi edukacije medicinskih sestara porodične medicine, modeli i uloga porodičnog sestrinstva kao i programi edukacije za ulogu sestre u timu porodične medicine.
Tematske oblasti su obuhvatale: Zdravstvenu negu za korisnike u primarnoj, sekundarnoj i tercijalnoj zdravstvenoj zaštiti, resurse za zdravlje, informatiku u zdravstvenoj nezi kao i slobodne teme (organizaciju sestrinske službe, edukaciju obolelihčlanova porodice za unapređenje sopstvenog zdravlja, istraživanja u kliničkoj zdravstvenoj nezi i edukaciju profesionalaca i korisnika zdravstvene zaštite).
Zaključak Konferencije je da je medicinska sestra, kao nosilac zdravstvene nege u okviru tima, neposredni koordinator i izvršilac zdravstvene nege.


SAVREMENO DIJAGNOSTIKOVANJE I UČESTALOST ULKUSNE BOLESTI
(S. Todorović
Zdravstveni centar Zaječar)

Ovom retrospektivnom studijom odredjeni su podaci iz kabineta za fiberoptičku ezofagogastroduodenoskopiju iz Zaječara. U rad su uzete sve urađene endoskopije (ukupno 1.292.) a obuhvataju pacijente sa područja opštine Zaječar, Boljevac i Knjaževac. Obradom podataka dolazimo do podataka da 22% pregledanih ima dijangnozu ulkusne bolesti želuca ili dvanaestopalačnog creva.
Daljom studijom podataka zaključujemo da je procentualno u gradskoj sredini veći broj obolelih u odnosu na seosku sredinu, (23,84% u gradu i 19,6% u seoskoj sredini), kao i da postoji razlika u starosnoj strukturi u zavisnosti sa mestom stanovanja. U gradskoj sredini najveći broj obolelih je uživotnom dobu od 41-60 godina, a u seoskoj je najveći broj obolelih iznad 60 godina starosti.
Cilj rada je bio da se prikaže da je ulkusna bolest u velikom procentu zastupljena u našoj sredini i da je, zbog mogućih komplikacija koje se u toku bolesti mogu javiti, važno rano dijagnostikovanje i pravilno medikamentozno lečenje, a ako je neophodno i operativno lečenje iste.


TIMSKI RAD PRI IZRADI TOTALNIH PROTEZA - ULOGA SESTRE I TEHNIČARA
(A.Petrović, P.Bonović
Medicinski centar Zaječar)

Totalne proteze su vrsta zubnih nadoknada koje predstavljaju sredstvo protetskog lečenja bezubih pacijenata. Na ovaj način nadoknađuju se izgubljeni zubi i delovi alveoralnog nastavka.
Cilj rada je bio da se prikaže timski rad pri izradi totalnih zubnih nadoknada. U izradi totalnih proteza učestvuje tim: stomatolog - protetičar, stomatološka sestra, zubni tehničar i svako od njih ima izuzetno važnu ulogu pri izradi protetskih nadoknada i saniranju bezubih pacijenata.

Home.