|
|
|
|
Tuberkuloza je izlečiva bolest, radimo svi na njenoj eradikaciji
|
|
|
|
|
|
 |
Tuberkuloza je zarazna epidemijska bolest koja ima obeležje socijalno-medicinske bolesti sa specifičnim tokom u svakoj zemlji. Trećina stanovništva na zemlji je inficirano sa klicom – Mycobacterium Tuberkulosis. Svake godine od aktivne TB oboli oko 8 miliona ljudi a 2 miliona umire. Najveći broj obolelih tj. oko 90 % potiče iz zemalja u razvoju. |
 |
|
Epidemiologija u svetu
Najveći broj obolelih imaju 22 zemlje sveta, od evropskih država to su: Rusija i republike bivšeg Sovjetskog Saveza. Najveći broj obolelih u svetu živi u Subsaharskoj Africi, Jugoistočnoj Aziji i Južnoj Americi gde se stopa incidence kreće do 800/100 000, kao Bocvana, Lesoto, Zimbabve.
Epidemiologija tuberkuloze u Srbiji
Zahvaljujući primeni mera anti tuberkulozne zaštite tokom niza godina je dolazilo do stalnog pada broja obolelih 1990 godine incidenca u našoj zemlji je bila 41/100 000,što je bilo iznad Evrpskog proseka : 27/100 000, a ispod svetskog proseka : 155/100 000.
Posle raspada Jugoslavije što su pratile masovne migracije stanovništva uz pad socijalnog standarda i prisustvo kontaminiranog stresa, došlo je do pogoršanja epidemiološke situacije tuberkuloze u Srbiji. Stopa incidence 2002. godine je 37/100 000 što i dalje predstavlja umerenu stopu incidence u Evropi. U centralnoj Srbiji najviša incidenca je u Mačvanskom, Topličkom i Moravičkom okrugu.
Epidemiologija tuberkuloze u Borskoj opštini
Kretanje tuberkuloze u našoj opštini je u stalnom padu i može se reći da je epidemiološka situacija tuberkuloze zadovoljavjuća.
|
|
|
|
|
Godine
|
Broj obolelih
|
Stopa incidence
|
|
1990.
|
15
|
28,00/100.000
|
|
1991.
|
23
|
38,33/100.000
|
|
1992.
|
14
|
23,33/100.000
|
|
1993.
|
19
|
31,67/100.000
|
|
1994.
|
16
|
26,67/100.000
|
|
1995.
|
13
|
21,67/100.000
|
|
1996.
|
9
|
15,00/100.000
|
|
1997.
|
14
|
23,33/100.000
|
|
1998.
|
15
|
21,67/100.000
|
|
1999.
|
17
|
28,33/100.000
|
|
2000.
|
15
|
25,00/100.000
|
|
2001.
|
21
|
35,00/100.000
|
|
2002.
|
19
|
34,04/100.000
|
|
2003.
|
7
|
12,54/100.000
|
|
2004.
|
do 1.oktobra - 5
|
8,96/100.000
|
Odnos plućne i vanplućne tuberkuloze u svetu je 94 % i 6 % u Borskoj opštini 73 % plućne i 27 % vanplućne. Prosečna incidenca tuberkuloze u Borskoj opštini je 24,70 ( zadnjih 15 godina ).
|
|
|
|
Klasifikacija tuberkuloze
|
Klasifikacija tuberkuloze prema lokalizaciji:
- plućne tuberkuloze,
- vanplućne tuberkuloze.
|
|
|
|
Prema bakterološkom nalazu
|
- plućna tuberkuloza mikroskopski pozitivna–(BK+)
- plućna tuberkuloza mikroskopski negativna–(BK-).
|
|
|
|
Prema podacima o lečenju
|
- novooboleli,
- recidivi
- uspešno lečeni
- lečeni posle prekida,
- premešteni / doseljeni
- ostali.
|
|
|
|
| Dijagnostika tuberkuloze – Najvažniji zadatak lekara je otkrivanje i lečenje ove bolesti. |
|
|
|
| Dijagnostički postupci su: |
1) klinički pregled,
2) RO pregledi,
3) bakterološka potvrda – tj. izolovane klice tuberkuloze iz bolesničkog materijala. Prema preporuci Svetske zdravstvene organizacije definitivnu dijagnozu, tuberkuloza se postavlja bakteriološkom ili histološkom potvrdom.
|
|
|
|
|
|
|
|
Lečenje tuberkuloze
Antibiotska terapija anti TB lekovima - ATL - je osnova lečenja tuberkuloze. Početak lečenja je obično u bolnici a nastavak se sprovodi ambulantno.
Svetska zdravstvena organizacija SZO propagira principe direktno opservirane terapije – DOTS. Davanje lekova se organizuje u dispanzeru, kući ili radnom mestu.
Supervizor terapije može biti sestra u dispanzeru, patronažna sestra, socijalni radnik, član porodice obolelog i sl. Nacionalna komisija za tuberkulozu Ministarstva zdravlja Republike Srbije usvojila je Nacionalni program za tuberkulozu.
Antituberkulotici prve linije su Isoniasid (H), Rifampicin (R), Pyrazinamid (Z), Streptomicyn (S), Etambutol (E).
ATL druge linije su Cycloserin, Ethionamid, Protionamid, Thioacetazon i dr. Oni se koriste u ustanovama specijalizovanim za lečenje rezistentne tuberkuloze.
Prevencija tuberkuloze
U užem smislu podrazumeva BCG vakcinaciju i hemioprofilaksu ugroženih osoba. Rano otkrivanje, izolacija i lečenje izvora zaraze su najvažnije mere u prevenciji tuberkuloze.
|
|
|
|
Vakcinacija se sprovodi:
|
- u prvoj godini života bez tuberkulinskog testiranja,
- lica do navršenih 25 godina bez ožiljka od BCG vakcinacije kada počinju da rade u zdravstvenim ustanovama koje se bave lečenjem i dijagnostikom tuberkuloze ili u porodilišta, predškolskim i školskim ustanovama ako su tuberkulin negativna ili slabo pozitivna.
|
|
|
|
|
Dr Dragoslava Jenić
specijalista pneumoftiziolog
|
|
|
|
|
|
|